Povećavanjem visine atmosferski tlak se smanjuje, a u razrjeđenom zraku ima manje kisika. Visinska bolest je poremećaj koji nastaje zbog manjka kisika na velikim visinama. Sniženi atmosferski tlak pojavljuje se kao štetan čimbenik u radu i sportu, naročito kod onih zanimanja na većim visinama (gradilišta, istraživačke postaje, gradnja cesta, alpinističke i visokogorske ekspedicije, skijaši te u zrakoplovima). Već na visini od 1500 m ljudi mogu osjećati određene fiziološke promjene, no one najčešće ne predstavljaju visinsku bolest. Prvi simptomi javljaju se tek kad osoba dođe na nadmorsku visinu od minimalno 2500 m. Smanjenje raspoloživog kisika utječe na tijelo na različite načine: frekvencija i dubina disanja povećavaju se remeteći ravnotežu među plinovima u plućima i krvi, povećavajući lužnatost krvi i mijenjajući raspodjelu soli, kao što su kalij i natrij u stanicama. Posljedica toga je da se voda raspodjeljuje različito između krvi i tkiva. Te su promjene glavni uzrok visinske bolesti Na pojavu ove bolesti mogu utjecati mnogi čimbenici, kao što su: brzina uspona, nadmorska visina, fizička pripremljenost i individualna osjetljivost na visine. Svrha ovog završnog rada je opisati što je visinska bolest, navesti uzroke nastanka, kada se pojavljuje i uz koje simptome. Posebna pozornost je posvećena mjerama prevencije visinske bolesti. Također su navedeni oblici visinske bolesti uz neke od komplikacija te osnovne mjere prevencije i liječenja.