Trenutni sukob Rusije i Ukrajine na teritoriju današnje Ukrajine izazvao je veliku pažnju javnosti, medija i država. Netrpeljivost između ovih dvaju, teritorijalno najvećih država u Europi datira još od 2004. godine i narančaste revolucije u Ukrajini, gdje su građani protestirali protiv pro-ruske vlade i izrazili želju za političkim „okretanjem“ prema zapadu. Prvi oružani sukob izbio je 2014. godine za vrijeme Majdanske revolucije. Bio je to najveći oružani sukob u Europi od Domovinskog rata 1991. godine. Prava eskalacija sukoba nastala je u veljači 2022. aneksijom dijelova teritorija Ukrajine od strane Rusije. Teritorij bivše SFRJ, poznat po više desetljeća nestabilnim odnosima između država, pomno promatra tijek ovog sukoba. Svi akteri ovog područja su na oprezu kako ne bi došlo do reprize događanja koji su se dogodili pri raspadu Jugoslavije. Hrvatska, Slovenija i Crna Gora kao članice NATO-a jako su oprezni pri odabiru strana i pri javnim komentarima o Ukrajini i Rusiji, s obzirom da njihov najveći i najznačajniji partner u savezu, SAD pomno prati situaciju u Ukrajini, ali i u bivšoj Jugoslaviji, teritoriju kojeg smatraju potencijalno podobnim za izbijanje oružanog sukoba. Razvoj događanja u Ukrajini biti će važan za cijeli prostor jugoistočne Europe, ali i za Europu u cjelini