Ovaj rad analizira ulogu društvenih mreža u kriznom komuniciranju, s posebnim naglaskom na kontekst Republike Hrvatske. Cilj istraživanja je osvijetliti potencijale i izazove koje društvene mreže predstavljaju tijekom kriznih situacija, te ponuditi preporuke za učinkovito i odgovorno upravljanje komunikacijom u tim uvjetima. U razdobljima krize, gdje su informacije često osjetljive i hitne, društvene mreže postaju ključni alati za diseminaciju poruka, ali i za interakciju s javnošću. Rad se oslanja na sveobuhvatan teorijski okvir koji obuhvaća ključne koncepte kriznog komuniciranja, medijske pismenosti, fenomen širenja lažnih vijesti, kao i ulogu društvenih mreža u oblikovanju javnog mnijenja. Analizom primjera iz prakse, rad će istražiti kako su institucije koristile ove platforme za informiranje građana, prosudbu kriznih događaja i upravljanje situacijama koje zahtijevaju hitnu komunikaciju. Osobita pažnja posvetit će se komunikaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Vlade Republike Hrvatske (Vlada) tijekom ključnih kriznih događaja, uključujući pandemiju COVID-19 i potrese u Sisačkomoslavačkoj županiji. Ova analiza omogućit će procjenu uspješnosti korištenih komunikacijskih strategija i njihov utjecaj na povjerenje javnosti. Na temelju rezultata istraživanja, rad će ponuditi smjernice za optimizaciju kriznog komuniciranja, s naglaskom na odgovornu i učinkovitu upotrebu društvenih mreža, kako bi se osigurala pravovremena i točna informacija za građane tijekom budućih kriznih situacija.