Promatranje suvremenih međunarodnih odnosa na europskom prostoru, prvenstveno u Jugoistočnoj Europi, nezamislivo je bez uloge Rusije. Naime, kroz cijelu povijest (1.svijetski rat, geopolitički interesi Rusije kao izlaz na toplo more, odnosno Jadran, „izdaja'' od strane Jugoslavije i osnivanje Pokreta nesvrstanih, raspad Jugoslavije) na većinu društvenih procesa uloga Rusije je manje ili više izražena, ali je uvijek prisutna.1 Veza Rusije i Jugoistočne Europe, odnosno Zapadnog Balkana, izražena kroz ideju slavenskog jedinstva, očituje se kroz proces kako stvaranja Jugoslavije, jačanja socijalizma, odlučnog odvajanja od patronata Rusije, tako i kroz proces samog raspada Jugoslavije, odnosno stvaranja neovisnih država na tom području. Upravo tu vezu možemo precizno svesti na samu bit suvremenih nacionalnih interesa Rusije poput straha od približavanja granica Sjevernoatlantskog saveza (engl. North Atlantic Treaty Organisation, NATO) istoku, kao i zbivanja na Kosovu koja Rusiji daju veliki utjecaj u međunarodnim odnosima. Prvenstveno interesi Rusije tradicionalno su vezani uz tri zemlje na Balkanu: Bugarska, Srbija i Grčka. Njihova poveznica utemeljena je na pravoslavlju kao zajedničkoj konfesiji.